| Kroatenseelsorge in Deutschland Hrvatski dusobriznicki ured u Njemackoj |
 |
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
 Izazov nove religioznostiZbornik radova, Niz „Diaspora croatica”, Hrvatski dusobriznicki ured, Frankfurt na Majni, 2005., 391. str. Nedavno je u izdanju Hrvatskoga dusobriznickog ureda iz Frankfurta na Majni objavljen skladno oblikovani 6 po redu dvojezicni (hrvatski i njemacki) zbornik radova s pastoralnog skupa hrvatskih svecenika, djakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je odrzan od 6. do 8. listopada 2004. u Untermarchatalu kod Ulma, a bio je posvecen aktualnoj temi „Izazov nove religioznosti“. Predavaci dr. o. Mijo Nikic iz Zagreba, mr. fra Josip Blazevic iz Vinkovaca i dr. fra Simun Sito Coric iz Solothurna u Svicarskoj, govorili su svatko sa svoga motrista o toj sve aktulanijoj tematici koja potice i odgovorne u Crkvi da joj posvete vise pozornosti te cjelovito pronadju odgovore o razlozima tako brzog sirenja vjerskih pokreta i sekti po citavome svijetu. Dr. Nikic je u predavanju naslovljenom „Slika Boga u vjerskim sljedbama i pokretima” istaknuo kako novi religiozni pokreti i vjerske sekte uglavnom daju prednost afektivnosti pred razumom, a to znaci da kod vecine dominira neka cudna misterioznost, razni zanosi, cesto na granici histericnoga ponasanja. Sljedbe u velikoj mjeri njeguju tzv. fundamentalno, nekriticko tumacenje Biblije. „U nemalom broju sljedba odlucujucu ulogu igra objava i prorostvo, ekstaticne pojave i opsjednutost nadosjetilnim. Vecina tih pokreta ima zivoga karizmatskog vodju koji je vrlo autoritativan i cesto trazi posvemasnju poslusnost. Program pokreta je sarolik: od neokrscanskih do protukrscanskih stavova.” U drugom predavanju naslvoljenom „Isus Krist - donositelj zive vode - crkveno promisljanje o new ageu" dr. Nikic je izmedju ostalog kazao kako je Katolicka Crkva preko svojih institucija u Vatikanu, koje se brinu za cistocu vjere, trazila od nacionalnih biskupskih konferencija da odgovore na pitanje o razlozima sirenja vjerskih pokreta i sekta po citavom svijetu. Na taj upit stigli su u Vatikan odgovori od 75 biskupskih konferencija diljem svijeta. Prema njima, razlozi za nastanak vjerskih sljedba su sljedeci: traganje za pripadnoscu, za odgovorima, za cjelovitoscu, te za kulturnim identitetom; potreba za priznanjem i osobitoscu, traganje za transcedencijom, potreba za duhovnim vodstvom, potreba za vizijom tj. novim svijetom te potreba za sudjelovanjem i angazmanom. New age kao globalna mreza rasirena po citavom svijetu zahvatila je takodjer i mnoge vjernike katolike kojima je bila potrebna pomoc u razlikovanju duhova kad je u pitanju taj pokret i sve sto se nalazi u njegovoj mrezi." Crkva je dokumentom „Isus Krist - donositelj zive vode - crkveno promisljanje o new ageu" izisla u susret svojim vjernicima i ukazala na ocite kao i skrivene zablude koje su prisutne u tom globalnom pokretu. "Dokument jasno daje do znanja da nije moguce vjerovati i u Krista i u Vodenjaka. Ovo je situacija, kaze dokumnet, u kojoj se stoji ili na jednoj ili na drugoj strani. „Terapeutski alternativni pokreti - pastoralno teoloski izazov” naziv je predavanja dr. Blazevica koji je izmedju ostalog kazao: „U konvencionalnoj medicini prisutan je nedostatak respektiranja duhovne komponente, a u terapeutskim alternativnim pokretima istice se duhovna dimenzija bolesti. Pritom je pojam duha kontrovezno interpretiran.” Medju smjernicama autor predlaze uprisutnjenje svijesti o krscanskom smislu patnje kako ga izlaze papa Ivan Pavao II. u dokumentu "Spasonosno trpljenje” te predlaze zurno razvijanje terapijske teologije. U drugom predavanju „Izazov joge za krscanstvo" dr. Blazevic je ustanovio da se jogu na Zapadu promice pod tri vida: kao gimnastiku, kao sredstvo sjedinjenja s Bogom, ili i kao gimnastiku i kao sredstvo postizanja sjedinjenja s Bogom. U kontekstu „new agea” joga se namece kao „filter za ideje novog doba”. Jogu je predavac definirao kao zajednicko ime za sve indijske tehnike putem kojih se postize oslobodjenje (moksa) od iluzije (maye) i ciklusa uvijek novih radjanja (samsare) u svrhu postizanja blazenstva (nirvane) pri cemu je objasnio svaki pojam ponaosob. Ukazao je na sadrzaj Pisma Kongregacije za nauk vjere o nekim vidovima krscanske meditacije u kojemu je izlozen i katolicki stav prema jogi. O opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim i slicnim pokretima govorio je dr. Coric koji je izmedju ostalog kazao: „Koliko god religioznost nedvojbeno imala iscjeliteljski karakter i bila znacajan element u postizanju i ocuvanju dusevnog zdravlja, valja upozoriti i na moguce nezdrave dimenzije odredjenih vidova religioznoga i onoga sto se uz vjeru veze, primjerice fenomen okultnih pojava". Upozorio je na pogubnost za dusevno zdravlje vanjske religioznosti kao i na rezultate psiholoskih istrazivanja o mogucem religijskom induciranju psihickih smetnja. Osvrnuo se takodjer i na negativne utjecaje nezdrave religioznosti u svagdasnjem osobnom i drustvenom zivotu. Posebno je govorio o tipovima religijskih smetnja u medjuljudskim odnosima, te o karakteristikama religioznosti koje doprinose neuspjehu u borbi sa zivotnim zahtjevima. Svoje iscrpno predavanje zavrsio je govorom o najcescim opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim pokretima, kojih ocito nije malo. „Za tu smo se temu odlucili potaknuti cinjenicom da neki pripadnici hrvatskih katolickih zajednica, ne nalazeci u svojim zajednicama dovoljno pozornosti i topline ili iz nekoga drugog razloga, nerijetko brzopleto i nepromisljeno pristupaju raznim sljedbama (sektama) ili drugim, krscanskim ili nekrscanskim, zajednicama”, kazao je u predgovoru zbornika delegat za hrvatsku pastvu u Njemackoj fra Josip Bebic. Zbornik nudi priloge koji sadrze obilje vaznih podataka i korisnih spoznaja o novim religioznim pokretima. Stoga ce biti od posebne koristi pastoralnih djelatnicima, ali i svima drugima koje zanima ta sve izazovnija tematika. I ovoga puta cestitke Romani Kasaj za vrlo uspjesno rjesenje naslovnice. Adolf Polegubic |
Narudzbe: / Bestellungen:
|