Kroatenseelsorge in Deutschland
Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj
ZBORNIK 2002
Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini
Zbornik radova, Niz „Diaspora croatica”,
Hrvatski dusobriznicki ured,
Frankfurt na Majni, 2003., 110. str.

U izdanju Hrvatskoga dusobriznickog ureda iz Frankfurta objavljen je zbornik radova s godisnjega pastoralnog skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz zapadne Europe pod nazivom „Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini”, koji je odrzan od 30. rujna do 4. listopada 2002. godine u Opatiji.
Zbornik uz predgovor koji je napisao delegat za hrvatsko dusobriznistvo u Njemackoj fra Josip Klaric, sadrzi priopcenje za javnost s pastoralnog skupa i sest predavanja odrzanih na skupu. O. Klaric se u svom predavanju osvrnuo na sadasnji trenutak hrvatske dijaspore. „U SR Njemackoj djeluje 85 hrvatskih katolickih misija ili zajednica i sve se nalaze u zapadnom dijelu ove zemlje te dosta brojna hrvatska katolicka zajednica u odnedavno opet glavnom grad Berlinu. Posve je normalno ocekivati skrb i domovinske Crkve i hrvatske drzave za nase iseljenistvo. Hrvatske katolicke zajednice ili misije u dijaspori nece moci u nedogled ostati oaze ili mjesta ’Hrvatske u malome’, ali s jednim otvorenim, iskrenim i dobro domisljenim pristupom hrvatskom iseljenistvu mogu i ubuduce biti cvrsti mostovi koji ce spajati iseljenistvo i domovinu. Ako se u najskorije vrijeme nabolje ne promijeni politika hrvatske drzave prema hrvatskoj dijaspori i ako Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija BiH ne stave hrvatsku dijasporu u zemljama zapadne Europe za jedan od svojih prioriteta i obveza, hrvatska ce dijaspora postati objekt politickih manipulacija te ce biti strano tijelo i za Crkvu u Hrvata kao i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao domovine toga naroda.”
Demograf iz Zagreba dr. Andjelko Akrap u svom predavanju govori o migraciji Hrvata u posljednjem desetljecu. On je podsjetio kako vec vise od pet stoljeca migracije imaju vrlo vaznu ulogu u razvoju hrvatskog stanovnistva. „Od 1991. do 2001. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo do 200.000 osoba. Naravno u ovome su broju, prema nasim procjenama, izmedju 170.000 i 180.000 Hrvati dok se ostatak odnosi na druge narodnosti u Hrvatskoj. Pritom valja istaknuti da je od 1991. do 2001. godine u Hrvatsku uselilo 232.966 stanovnika, od cega je 189.039 iz Bosne i Hercegovine. Isto tako u istom je razdoblju Hrvatska imala 60.623 osoba vise umrlih nego rodjenih. Sve to ukazuje na pogubne ucinke iseljavanja iz Hrvatske.”
U predavanju biskupa dr. Pero Sudara govori se o odnosu Crkve u Hrvata i hrvatske dijaspore. Biskup Sudar istice kako danas vise od jedne cetvrtine Hrvata trajno ili privremeno zivi u inozemstvu. „Gledano crkveno, Hrvati katolici u inozemstvu su najveca hrvatska biskupija. Drzim nepotrebnim dokazivati da hrvatske inozemne pastve, a s time ni njezina doprinosa odrzavanju hrvatske dijaspore ne bi bilo bez htijenja i zalaganja odgovornih Crkve u domovini. Vjerujem da svi osjecamo istaknutu potrebu hrvatskog naroda uopce da se njegova dijaspora jos vise dorece i opstane. Ona je potrebna i onima koji je sacinjavaju, ali nista manje i narodu iz kojega je nastala. S nestankom hrvatske katolicke dijaspore ne bi smjela i ne bi morala nestati i hrvatska dijaspora.”
Demograf iz Mostara dr. Ante Markotic govori o iseljavanju kao stalnoj kusnji i tranjom izazovu Hrvata u BiH. „Rat u BiH je, dakle, bitno poremetio njezinu demografsku i etnicku sliku. Preko polovice hrvatskog i muslimanskog i nesto manji dio srpskog pucanstva (prema vecini procjena) izbjegao je ili je prognan iz predratnih prebivalista. Procjene takodjer govore kako je vise od tristo vecinskih hrvatskih naselja etnicki ocisceno, opljackano i potom u vecoj ili manjoj mjeri poruseno ili spaljeno. Hoce li se i koliki dio od oko 165.000 prognanih i oko 175.000 izbjeglih, te oko 85.000 Hrvata na tzv. privremenom radu u inozemstvu vratiti u svoja prebivalista, ovisit ce doista o mnostvu cimbenika. Takodjer je vrlo izvjesno da ce opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini u novim geopolitickim i drugim uvjetima u samoj Bosni i Hercegovini kao i u sirem okruzenju uvelike ovisiti od nacina razrjesenja prognanicko-izbjeglickog cvora koji je per definitionem socio-humanitarni, ali je u BiH eo ipso (geo)politicki.
U predavanju potpredsjednika hrvatske Vlade dr. Ante Simonica govori se od odnosu aktualne hrvatske vlasti prema hrvatskoj dijaspori. Dr. Simonic istice: „Posebnu pozornost treba posvetiti suradnji s hrvatskim katolickim misijama, koje su u iseljenistvu imale i imaju vrlo znacajnu ulogu u ocuvanju identiteta hrvatskih iseljenika. Hrvatske katolicke misije su bile, a u novije vrijeme su uz hrvatska diplomatsko-konzularna predstavnistva, i ostale sredisnje mjesto okupljanja hrvatskih iseljenika. Polazeci od iskustava drugih zemalja u rjesavanju problema vlastitog nacionalnog korpusa koji zivi izvan maticne zemlje, cini mi se da bi primjerenije rjesenje bilo donosenje Zakona o Hrvatima izvan Hrvatske.”
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna u svom predavanju naslovljenom „Hrvatska matica iseljenika u sluzbi hrvatske dijaspore?“ izmedju ostalog istice: „Suradnja Hrvatske matice iseljenika s Katolickom Crkvom u Hrvata kontinuirano traje od samog njezinog osnutka. Vrhunski rezultati hrvatskih misionara na ocuvanju i razvitku nacionalnog identiteta u 198 hrvatskih katolickih misija diljem svijeta ponajbolji su primjer kako drzavna uprava i institucije zaduzene za rad s hrvatskom dijasporom trebaju ucinkovitije i ustrajnije djelovati medju nasim ljudima u svijetu — kako bi stara/nova ideja o hrvatskim kulturnim sredistima u svijetu napokon zazivjela.”
Nakon svakog predavanja nalazi se iscrpan sazetak na njemackom jeziku.
U zborniku se, dakle, na jednom mjestu mogu naci vazniji podaci o broju iseljenih Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i drugi vazni podaci o Hrvatima, poglavito na prostoru zapadne Europe. Zbornik moze biti od koristi ponajprije hrvatskim pastorlanim djelatnicima u zapadnoj Europi, ali i svima onima koje zanima tematika hrvatske dijaspora u ovom dijelu svijeta.

Narudzbe: / Bestellungen:
Hrvatski dušobrižnički ured, E-Mail:
delegatur@kroatenseelsorge.de - zivazajednica@kroatenseelsorge.de