| Kroatenseelsorge in Deutschland Hrvatski dusobriznicki ured u Njemackoj |
 |
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
 Buducnost hrvatskih katolickih misija u EuropiZbornik radova, Niz „Diaspora croatica”, Hrvatski dusobriznicki ured, Frankfurt na Majni, 2005., str. 130 O buducnosti hrvatskih misija Ovih je dana izisao sedmi po redu zbornik radova s godisnjih pastoralnih skupova pastoralnih djelatnika iz hrvatskih katolickih misija u Zapadnoj Europi koje vec godinama uspjesno organizira Hrvatski dusobriznicki ured iz Frankfurta. U zborniku su predavanja s pastoralnog skupa odrzanog od 10. do 13. listopada prosle godine u Freisingu. U svojim izvjescima delegati fra Josip Bebic za Njemacku, mons. Stjepan Biletic za skandinavske zemlje, o.Mato Antunovic za Francusku, fra Marko Prpa za Sloveniju i dr. fra Simun Sito Coric za Svicarsku, posebno su upozorili na probleme s kojima se pastoralni djelatnici danas suocavaju u pojedinim zemljama. Objavljena su takodjer i predavanja predsjednika Paneuropske unije u Njemackoj i clana Europskog parlamenta Bernda Poselta o buducnosti Hrvatske u Europi, ravnatelja dusobriznistva za katolike drugih materinskih jezika Njemacke biskupske konferencije mons. Wolfganga Miehlea o materinskim zajednicama u Njemackoj izmedju danas i sutra, ministra savjetnika u Veleposlanstvu RH u Berlinu Slavka Novokmeta o izvanpastoralnim djelatnosima hrvatskih katolickih misija i suradnji s institucijama hrvatske drzave te mr. Pere Ivana Grgica pod nazivom „Ususret buducnosti Hrvatske inozemne pastve”. Potaknuti su odgovorni u domovinskoj Crkvi da zauzetije pruze svekoliku pomoc hrvatskim katolickim misijama u Europi, pa i u svijetu, i to, kako se u priopcenju kaze, zbog novonastale situacije zbog prestrukturiranja duhovne skrbi za katolike drugih materinskih jezika u SR Njemackoj, kao i zbog problema koji proizlaze iz starosne dobi hrvatskih pastorlanih djelatnika u Zapadnoj Europi. „Ako se samo letimice pogleda sto je hrvatska inozemna pastva tijekom proteklih sto do sto dvadeset godina ucinila za Hrvate katolike izvan domovine, onda je to nemjerljiv rad. A za to su najvise zasluzni samo pastoralni radnici na terenu, koliko god taj rad bio manjkav i nedovoljan, nedovoljno sustavan, slabo podupiran i koordiniran iz domovine. Ono sto je kroz pastoralno djelovanje vecine nasih misionara prosijavalo, jest njihova ljubav za Krista i Crkvu te da su imali srce i dusu za svoj hrvatski narod i svoju domovinu. Ne bude li toga ubuduce, slabo ce pomoci svi programi i strukture. Medjutim krivo bi bilo ne ici u korak s vremenom, traziti bolje putove, koristiti nove mogucnosti, mijenjati stare, lose navike. Sluzbena Crkva moze i mora na tom podrucju vise uciniti, a ne samo od vremena do vremena poslati jednog ili drugog misionara. Odavno se spominje potreba odredjene priprave svecenika za odlazak medju isljenike, ali se od spominjanja godinama nije dalje maklo. Ne vjerujem da se s malo volje ne bi moglo dogovoriti o nacelima i nacinima neke, barem za pocetak, minimalne priprave. Prije toga ili paralelno s tim bi se u obrazovnim i odgojnim institucijama trebalo poraditi na posredovanju temeljnih i bitnih informacija i znanja koje su vezane za problematiku i potrebe selilaca i ljudi u pokretu sadasnjim narastrajima koji se skoluju. Ti bi se sadrzaji mogli prilagodjavati i u odredjenom kracem vremenu prenijeti onima koji imaju volju i koji zele poci medju iseljenike. U ovaj bi projekt svakako trebalo uzeti u obzir mogucnosti redovnika i redovnica, ali takodjer i laika”, istice u svome predavanju mr. Grgic. Poznato je da Crkva u Europi, kaze delegat o. Bebic u predgovoru zbornika, prolazi kroz razdoblje dubokih drustvenih, gospodarskih, politickih, etickih i kulturoloskih promjena i srazova. „Te se promjene doticu i crkvenih zajednica doseljenih vjernika. Odgovorni u Crkvi ulazu velike napore i znanje u pronalazenje novih oblika pastoralnog djelovanja u zupnim zajednicama. Dok s jedne strane s ponosom i zahvalom gledamo na povijest hrvatskih misija, njihovo nastajanje, na djelovanje i plodove, koje su vjernici i mjesna Crkva od njih imali, s druge strane s bolom u dusi dozivljavamo njihovo zatvaranje. U nasim rukama lezi velika suodgovornost za nase misije i ono sto svaki od nas moze uciniti za njihov boljitak, za buduce narastaje. To treba uciniti sada. Sutra ce biti kasno sto ciniti za njihovo postojanje.” Predavaci su u svojim izlaganjima nastojali prikazati, svaki na svojem podrucju, aktualnu sliku nasih zajednica i iznijeti prijedloge za njihov opstanak te su tako citateljima pokusali pribliziti aktualno stanje i djelovanje u hrvatskim katolickim misijama u Zapadnoj Europi. Stoga, zbornik moze biti od koristi svima koje zanima ta vazna i nezaobilazna tematika djelovanja Hrvata katolika u Zapadnoj Europi. U svome idejnom rjesenju naslovnice autorica Romana Kasaj je upravo to i zeljela istaknuti. A.P. |
Narudzbe: / Bestellungen:
|