| Kroatenseelsorge in Deutschland Hrvatski dusobriznicki ured u Njemackoj |
 |
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
|
 |
 Novi karizmatski pokretiZbornik radova, Niz „Diaspora croatica”, knjiga br. 12, Hrvatski dusobriznicki ured, Frankfurt na Majni, 2008., 108 str. O buducnosti hrvatskih misija Ovih je dana Hrvatski dusobriznicki ured iz Frankfurta na Majni objavio jos jedan u nizu zbornika radova s godisnjih pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, ovoga puta s pastoralnoga skupa odrzanoga od 8. do 11. listopada u Bad Honnefu kod Bonna. Tema je, kako i sam zbornik nosi naziv, bila posvecena novim karizmatskim pokretima i gibanjima u Crkvi. Prigodna predavanja odrzali su dr. o. Mihaly Szentmartoni iz Rima, dr. fra Ante Vuckovic iz Splita i dr.Adolf Polegubic iz Frankfurta. U zborniku su objavljena predavanja dr. Szentmartonia naslovljena „Postkoncilsko buđenje laika — pokreti u Crkvi: teologija, psihologija, pastoral“ i „Svecenici i laici — u potrazi za novim identitetom“, predavanje dr. Polegubica „Postkoncilsko buđenje laika u domovinskoj Crkvi“ te pozdravni govor ravnatelja dusobriznistva katolika drugih materinskih jezika Njemacke biskupske konferencije mons. Wolfganga Miehlea „Zajedno u zajednici Isusa Krista“. U ime izdavaca delegat fra Josip Bebic u predgovoru istice kako među temama o kojima se u novije vrijeme ucestalo raspravlja u Katolickoj Crkvi jesu i nedoumice koje kod mnogih svecenika i pastoralnih suradnica i suradnika, ali i kod laika poticu novi karizmatski pokreti. „U nekim hrvatskim katolickim misijama diljem Zapadne Europe, posebno u Njemackoj, odrzavaju se vec vise godina duhovne obnove. Voditelji duhovnih obnova su ponajcesce poznati ugledni svecenici iz domovine. Obnove su dobro posjecene iako traju po nekoliko dana. Primjeceno je da na te duhovne obnove dolaze vecinom iste osobe. Nema dvojbe da su te duhovne obnove prigoda da se slusa Rijec Bozja, da se u njoj intenzivno razmislja, da se sudionice i sudionici poticu na obracenje, na molitvu, na ispovijed, ukratko — na novi zivot. S druge strane, unatoc svemu tomu, odusevljenje onim sto su culi i dozivjeli na takvim duhovnim skupovima, dio sudionica i sudionika zeli nerijetko na neprikladan nacin prenijeti u svoje zupne zajednice. Tu se onda pojavljuju neodumice oko svrhe takvih susreta i nesporazumi s vecinom vjernika koji vjeru prakticiraju u svojim zajednicama odlazeci redovito na misu i ostale zupne poboznosti“, pise delegat o. Bebic dodavsi kako im je stoga da bi se sto cjelovitije upoznala narav i stvarni dosezi novih (karizmatskih) pokreta Hrvatski dusobriznicki ured iz Frankfuta u suradnji s predstavicima svih crkvenih regija hrvatskih katolickih misija u Njemackoj 2007. godine posvetio svoj redoviti godisnji pastoralni skup. Sudionicima se obratio i predsjednik Vijeca Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za inozemnu pastvu, dubrovacki biskup mons. Zelimir Puljic koji je s pozornoscu pratio cijeli tijek skupa, a u svom obracanju nazocnima posebno se zadrzao na prikazu stajalista hrvatskih biskupa o temi skupa. „Suvremeni 'laicki pokreti' su izrazaj traganja laikata za vlastitim identitetom u postkoncilskoj Crkvi, pa kao takvi su legitimni izrazaj traganja same Crkve za vlastitim identitetom. Pri tom, jasno, treba razlikovati pokrete koji su nastali unutar katolicke Crkve od onih koji imaju svoje podrijetlo iz drugih konfesija ili cak drugih religija. Pozitivna uloga razlicitih crkvenih pokreta jest da omogucuju zadovoljenje nekih duhovnih potreba, koje ljudi ne nalaze bilo u drustvu, bilo u sluzbenoj pastoralnoj ponudi, npr. molitva po malim grupama, neposredno duhovno iskustvo, podjela iskustava, molitveno proucavanje Sv. pisma, itd. Buduci da su razliciti pokreti novijeg datuma, jos se i sami bore s razlicitim nejasnocama unutar vlastitih struktura i tumacenja nekih pojava. Nije potrebno zazivati izravno djelovanje nadnaravnih sila kod onih pojava, koje se mogu protumaciti naravnim uzorcima. Postoje jasne odredbe crkvenih vlasti koje uređuju zakonito okupljanje vjernika sa strane vođa razlicitih duhovnih pokreta. Uloga je mjesnog biskupa, da upravlja posebnom, njemu povjerenom Crkvom, kao Kristov zamjenik i poslanik: savjetom, uvjeravanjem, primjerom ali i autoritetom i svetom vlascu. Ne temelju te vlasti biskup ima pravo, a pred Gospodinom i duznost da donosi zakone za svoje podloznike, da sudi i uređuje sve sto spada na bogosluzje i apostolat (usp. LG, 27), ukratko, da koordinira razlicite karizme i razlicite sluzbe za izgradnju Crkve”, kazao je o.Szentmartoni koji je ukazao kako na pozitivnu tako i na negativnu ulogu razlicitih crkvenih pokreta. Dr. Polegubic je pritom istaknuo kako se unatoc sadasnjim poteskocama, valja nadati da ce vrijeme koje dolazi donijeti pozitivnije pomake u rjesavanju laickog pitanja kako u Crkvi, tako i u hrvatskom drustvu. „Sanse i mogucnosti djelovanja vjernika laika postoje, no tek valja nastojati oko punije realizacije vrlo vazna apostolata laika.“ Zbornik je namijenjen pastoralnim djelatnicima, ali svima koje zanima ta po mnogocemu izazovna tematika. Graficko rjesenje korica je i ovoga puta uspjesno uradila Romana Kasaj. A.P. |
Narudzbe: / Bestellungen:
|