Novi karizmatski pokreti

„Novi karizmatski pokreti i gibanja u Crkvi“, zbornik, (o. J. Bebić, Hrsg.), Biblioteka „Diaspora croatica“ knj. 12, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2008., 108 str., cijena: EUR 8,00

ZB-2007-txt

„Novi karizmatski pokreti“ – naziv je zbornika radova s godišnjih pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, ovoga puta s pastoralnog skupa održanoga od 8. do 11. listopada u Bad Honnefu kod Bonna, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Tema je, kako i sam zbornik nosi naziv, bila posvećena novim karizmatskim pokretima i gibanjima u Crkvi.

Prigodna predavanja održali su dr. o. Mihály Szentmártoni iz Rima, dr. fra Ante Vučković iz Splita i dr. Adolf Polegubić iz Frankfurta. U zborniku su objavljena predavanja dr. Szentmártonia naslovljena „Postkoncilsko buđenje laika — pokreti u Crkvi: teologija, psihologija, pastoral“ i „Svećenici i laici — u potrazi za novim identitetom“, predavanje dr. Polegubića „Postkoncilsko buđenje laika u domovinskoj Crkvi“ te pozdravni govor ravnatelja dušobrižništva katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije mons. Wolfganga Miehlea „Zajedno u zajednici Isusa Krista“.

U ime izdavača delegat fra Josip Bebić u predgovoru ističe kako među temama o kojima se u novije vrijeme učestalo raspravlja u Katoličkoj Crkvi jesu i nedoumice koje kod mnogih svećenika i pastoralnih suradnica i suradnika, ali i kod laika potiču novi karizmatski pokreti. „U nekim hrvatskim katoličkim misijama diljem Zapadne Europe, posebno u Njemačkoj, održavaju se već više godina duhovne obnove. Voditelji duhovnih obnova su ponajčešće poznati ugledni svećenici iz domovine. Obnove su dobro posjećene iako traju po nekoliko dana. Primjećeno je da na te duhovne obnove dolaze većinom iste osobe. Nema dvojbe da su te duhovne obnove prigoda da se sluša Riječ Božja, da se u njoj intenzivno razmišlja, da se sudionice i sudionici potiču na obraćenje, na molitvu, na ispovijed, ukratko — na novi život. S druge strane, unatoč svemu tomu, oduševljenje onim što su čuli i doživjeli na takvim duhovnim skupovima, dio sudionica i sudionika želi nerijetko na neprikladan način prenijeti u svoje župne zajednice. Tu se onda pojavljuju neodumice oko svrhe takvih susreta i nesporazumi s većinom vjernika koji vjeru prakticiraju u svojim zajednicama odlazeći redovito na misu i ostale župne pobožnosti“, piše delegat o. Bebić dodavši kako im je stoga da bi se što cjelovitije upoznala narav i stvarni dosezi novih (karizmatskih) pokreta Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfuta u suradnji s predstavicima svih crkvenih regija hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj 2007. godine posvetio svoj redoviti godišnji pastoralni skup.

Sudionicima se obratio i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za inozemnu pastvu, dubrovački biskup mons. Želimir Puljić koji je s pozornošču pratio cijeli tijek skupa, a u svom obraćanju nazočnima posebno se zadržao na prikazu stajališta hrvatskih biskupa o temi skupa.

„Suvremeni ‘laički pokreti’ su izražaj traganja laikata za vlastitim identitetom u postkoncilskoj Crkvi, pa kao takvi su legitimni izražaj traganja same Crkve za vlastitim identitetom. Pri tom, jasno, treba razlikovati pokrete koji su nastali unutar katoličke Crkve od onih koji imaju svoje podrijetlo iz drugih konfesija ili čak drugih religija. Pozitivna uloga različitih crkvenih pokreta jest da omogućuju zadovoljenje nekih duhovnih potreba, koje ljudi ne nalaze bilo u društvu, bilo u službenoj pastoralnoj ponudi, npr. molitva po malim grupama, neposredno duhovno iskustvo, podjela iskustava, molitveno proučavanje Sv. pisma, itd. Budući da su različiti pokreti novijeg datuma, još se i sami bore s različitim nejasnoćama unutar vlastitih struktura i tumačenja nekih pojava. Nije potrebno zazivati izravno djelovanje nadnaravnih sila kod onih pojava, koje se mogu protumačiti naravnim uzorcima. Postoje jasne odredbe crkvenih vlasti koje uređuju zakonito okupljanje vjernika sa strane vođa različitih duhovnih pokreta. Uloga je mjesnog biskupa, da upravlja posebnom, njemu povjerenom Crkvom, kao Kristov zamjenik i poslanik: savjetom, uvjeravanjem, primjerom ali i autoritetom i svetom vlašću. Ne temelju te vlasti biskup ima pravo, a pred Gospodinom i dužnost da donosi zakone za svoje podložnike, da sudi i uređuje sve što spada na bogoslužje i apostolat (usp. LG, 27), ukratko, da koordinira različite karizme i različite službe za izgradnju Crkve”, kazao je o. Szentmártoni koji je ukazao kako na pozitivnu tako i na negativnu ulogu različitih crkvenih pokreta. Dr. Polegubić je pritom istaknuo kako se unatoč sadašnjim poteškoćama, valja nadati da će vrijeme koje dolazi donijeti pozitivnije pomake u rješavanju laičkog pitanja kako u Crkvi, tako i u hrvatskom društvu. „Šanse i mogućnosti djelovanja vjernika laika postoje, no tek valja nastojati oko punije realizacije vrlo važna apostolata laika.“

Zbornik je namijenjen pastoralnim djelatnicima, ali i svima koje zanima ta po mnogočemu izazovna tematika.

Grafičko rješenje korica je i ovoga puta uspješno uradila Romana Kašaj.

Adolf Polegubić